Alivio je napisao/la:Ferdo je napisao/la:Don Genovese je napisao/la:Alivio je napisao/la:Don Genovese je napisao/la:U Novoj Gradišci imaš za kupiti samo gotov pilsner slad. Ječam (najbolje dvoredni) kupiš od ljudi na selu koji su ga sijali i dobro pognojili.
više gnojiva daje i više proteina što nije dobro za pivarski ječam ..
Objasni podrobnije kako dobiti kvalitetan ječam za pivu, a da ne pognojiš zemlju.
To se radi odabirom sorte jecma koji ce dati vise skroba, kao i odabirom formulacije NPK u odredjenom trenutku vegetacije.
Stocni jecam ima vise proteina(sestoredni), dok pivarski ima vise skroba(dvoredni)
Pročitah negdje da ako pivarskom ječmu daš previše gnojiva i ako je godina vlažna dobije veći postotak proteina nego je propisano pa ga silosi ne otkupljuju pa cijeni pivarca već po cijeni stočnog ječma ..
Nama kućnim pivarima to nije nikakav problem jer i sami dodajemo proteinske žitarice da poboljšamo pjenu ali velikim pivovarama je to samo gubitak jer od proteina se nemože proizvesti alkohol ..
Ako dvorednom ječmu kroz korjen dodaš dovoljno gnojiva, dobiješ kvalitetan ječam za pivu. Ako dodaš više nego je potrebno, dobit ćeš zanemarivo više proteina u ječmu, u odnosu na količinu proteina u šestrednom ječmu. Ako dvorednom ječmu kroz korjen dodaš premalo ili ništa gnojiva, dobit ćeš ječam koji je gotovo za ništa, nikakav za proizvodnju pive, vrlo slab za ishranu stoke, i bolje da ga nisi ni sijao, jer ti je prinos vrlo "mršav".
U Austriji i Njemačkoj još uvijek, kroz tradicionalne recepte, kroz ukupnu količinu usipka dodaju i jedan dio slada od šestrednog ječma, i to najčešće podmodificiranog. Takav slad proizvode i u USA, u manjem udjelu, posebno, ili kao smjesa s dvorednim.
Puno informacija o vrstama slada ima u knjizi "Brewing, Science and Practice" od Dennis E. Briggs, Chris A. Boulton, Peter A. Brookes and
Roger Stevens i u "Malts and Malting" od Dennis E. Briggs.
Sreće na vreće, pivu na nepce i ne buš trebal ni zubotrebce ... Vito.