www.pivarstvo.info - sve o pivu i za pivo

Molim pomoć u identifikaciji ove sorte hmelja.

Sorta je već dulje od minimalno desetljeća tu samonikla...(Opuzen, Dubrovačko-neretvanska županija).

Njegova rizosfera proteže se u duljinu od barem 100m, a biomasa pokriva barem 500 m2.

Tražim pomoć u identifikaciji sorte.

Moguće je da je domaći divljak, moguće je da vuče porijeklo iz Gregurevca ili da je neka strana sorta.

Spreman sam to osušiti, vakumirati i poslati zainteresiranima iz CRAFT zajednice.

Ako se ispostavi bilo što korisno, spreman sam ići i na vađenje rizoma...

Ovaj gornji red (plavo) je Idaho 7

Donji red (zeleno) je Sabro (HBC438) ali u Cryo varijanti.

Storija je u tome da je prije nekih 40 godina, moj pokojni did, 50 metara odavde (gdje je sad taj hmelj) imao tor, gdje je držao krave, zečeve i drugu stoku.

Kad smo srušili tor, izravnali smo teren i dio zemlje na kojoj je tor počivao, uključući otpad iz naravno stočarstva, bagerom smo navukli 50 metara dalje zatrpavajući s tim bivši ribnjak i kanal.

Sve dok se i sam nisam uhvatio pivarstva (2018) ili barem kao homebrew, wannabe budući CRAFT pivar, nisam obraćao pozornost, na to koliko se eto taj hmelj raširio.

Moguća su 4 scenarija :

1. domaći divljak koji nema veze s ovom pričom, nego je tu došao vjetrom s ceste (50 m s drugu stranu je LC s sezonskih 20000 PLDP)

2. da je nekako sa stočnom hranom dospio na hrpu ili je stoka hranjena kolačem koji je sadržavao eto i neki hmelj

3. ovo po 2. recimo da je domaća G."AROMA" ili neka druga sorta koju se nekda proizvodilo u RH ili Vojvodini...

4. Nije isključeno da je na meni za sada nepoznati način, ali opet možda kao otpad iz neke druge biljne proizvodnje, taj hmelj završio tu, rizomi su završili gdje su završili i primili su se i već cijelo desetljeće se šire, a nisam to do sada primjećivao jer nisam do nedavno ni razmišljao o tome. Koristio sam kao i većina drugih - uvozni peletirani strani hmelj, no postao sam znatiželjan.

5. Kad smo gnojili mandarine, u zadnjih 20-30 godina stajskim koji je dovožen s raznih strana, možda je u tom stajskom bilo i biomase i rizoma nekih hmeljeva...pa kad je to uzorano, završilo u tlu i raširilo se ispo površine, napipalo vodu i buknulo...

Kako sam, nisam iskusan, da znam raspoznavati sorte do te mjere, kao eto Poljo, koji navodi prema morfologiji razvoja šišarica, čak dvije, premda, kako on navodi 2 sorte, nije isključeno da u tlu postoje rizomi više sorti...možda čak i nekih koje nisu na slikama...iako, vidljivo je a muških cvjetova nema...što je dobro, inače ovu priču ne bih niti stavio tu.

E sad ono...

1. Dokazao sam da se hmelj može uzgajati i u Dalmaciji, bez ikakvih agro-tehničkih intervencija i ovaj "moj" je preživio i sušu i led i snijeg od pola metra (2014) i temperature od -20˘C (da i toga smo imali u Dalmaciji), smrzavanje, ljetne temperature preko 40°C, ali cijelo to vrijeme obitavao je s dijelom rizosfere uronjene u slatkovodni natapni kanal, tako da...čudo bi možda bilo da se nije raširio, ali eto...za nas Dalmatince, to nije uobičajeno za vidjeti...
...još manje je uobičajeno vidjeti rizom debel kao deblo drveta presjeka cca 30 cm...a već sam mislio bagerom sve to čistiti...

Cilj je identifikacija, a zatim donacija u humanitarne svrhe CRAFT zajednici, a ako aroma ima smisla, možda i reprodukcija, presađivanje u normalni nasad (ograda/odrina itd...bez obzira bila sorta domaća ili strana.

Hmelj ne raste na cesti i nema rezidua na tom poručju.

Kao što vidite, lupilinske vrećice (žuto) su iako je već skoro kraj rujna, još uvijek tu i još uvijek se zna dogoditi a po tom ljepljivom grmlju, zuje pčele...to je zato jer ove godine kasni vegetacija u svemu, barem kod nas, jer smo cijelo proljeće imali mjesec i pol kiša previše...

Ako ima obrovoljaca za eksperiment, ja sam voljan ubrati par kila, liofilizirati, vakumirati i poslati vam, pa vi :

a) recite što je to po sorti
b) ima li zainteresiranih za "kulinarski eksperiment"
b) ima li zainteresiranih za "uzgajivački eksperiment".

Ovo po b) uglavnom bi se odnosilo ako je ovo po a) smisleno, na dalmatinske homebrew/CRAFT pivare (ako ostane i za Slavonce i ostale, i one koji su se od Zadra prema jugu - raspitivali za rizome...obzirom da ovaj u tom agro-klimatskom poneblju dobro uspijeva, pa bi možda i u cijeloj Jadranskoj ragiji trebao isto tako uspijevati.

Tesko da ti netko s foruma, ili uostalom itko drugi samo na temelju slike moze reci tocnu sortu. Poljo je probao, no jedino sto znamo je da je 100% rekao krivo

Ni umjetna "inteligencija" nece ici dalje od vrste, a to znamo i bez terminatorove pomoci:
Pivar si, skuhaj mali batch smasha pa vidi jel ti pase piva... ili baci cesere u rakiju i probaj izvuci aromu. Ne mogu ti sada traziti linkove, ali koliko se sjecam nekih zakljucaka s foruma, nepoznati hmelj s livade ti uglavnom nece valjati, osim ako imas srece da se radi o zenskoj neoplodjenoj stabljici plemenite sorte. Ako neki od tih.uvjeta nije zadovoljen, moze koristiti samo kao ukras. No, tko zna..probaj!

Pozdrav svima.
Jel znate da li neko od ekipe sa foruma prodaje rizome?

Gdje ima hmelja ima i rizoma. Ništ lakše

Poklanjam rizome Fugglesa, danas iskopani.
Ima boljih i lošijih primjeraka.
Preuzimanje u Gajnicama, Zagreb.

Krajnje je vrjeme za orezivanje hmelja. Nemojte dozvoliti da vam tijera iz vukova- rizoma i prikratite jednogodišnje stablo. Ovogodišnje sadnice brižno pazite dok se čvrsto ne uhvate za oslonac.

silver71 je napisao/la: ↑

ned ruj 29, 2019 2:29 pm

Sorta je već dulje od minimalno desetljeća tu samonikla...(Opuzen, Dubrovačko-neretvanska županija).

Njegova rizosfera proteže se u duljinu od barem 100m, a biomasa pokriva barem 500 m2.

Tražim pomoć u identifikaciji sorte.

Moguće je da je domaći divljak, moguće je da vuče porijeklo iz Gregurevca ili da je neka strana sorta.

Spreman sam to osušiti, vakumirati i poslati zainteresiranima iz CRAFT zajednice.

Ako se ispostavi bilo što korisno, spreman sam ići i na vađenje rizoma...

my_hops4.jpgmy_hops6.jpgmy_hops5.jpg

moga bi se ja provozat do opuzena 15ak minuta

Pozdrav. Prije dva tjedna sam čistio hmelj posađen prošle godine i ostavio sam dvije grane po biljci. Sad kad sam prožvakao cijelu temu vidim da je to bilo krivo a hmelj mi je već visok oko metra. Da ga sad svega porežem skroz do zemlje i prikratitim panj ili je već kasno?
I još jedno pitanje vezano na slike. Jedan red hmelja izgleda kao da je pojedem odmah ispod razine zemlje. Da li je to nešto pojelo ili ima kakve veze sa dječjim bazenom koji je bio u blizini? Da li ga je klor iz vode uništio?