HERMS 500l - oprema...

[kranja]

Evo neki dijagram pumpi, jedino sam to naso. Dsv od kud si izracunao gubitak od 15 bara, s kojim si parametrima dobio taj rezultat? Po tome ove pumpe ne dolaze u obzir?!

[isvara]

da li ima zatvoreni ili otvoreni impeler
predpostavljam da ima zatvoreni... ĹĄto nije dobro

drugi problem je ĹĄto je motor i rotor spojen jedan na drugi...
i tu se događa kondenzat zbog kojeg pumpa crkne
pitaj slawonera kako su roverice crkavale

nemoj se ljutiti ali mislim da novaxica nije dostatna za spominjanje na ovoj temi
možda za kućnu uporabu za temu koje pumpe koristite

[kranja]

Vjerojatno si u pravu Isvara i bilo bi najpostenije ne trolat temu pa mozda da otvorim novu - "herms 300 l - socijalne pumpe"!
Stvar je da su pumpe kupljene i krenuo bi sa njima. Prepostavljam da ce crknut prije ili kasnije, nadam se kasnije.

Pokusavam doc do odgovora za neku razumnu dimenziju spirale u HLTu, da ne moram bas metodom pokusaja i pogresaka.
Pitanja oko struje, upogonjenju 18 kW, kontroleru i sl., tek slijede.

Ako treba mogu stvarno otvorit zasebnu temu, mislio da se izmedju hermsa od 500 i 300 l moze povuc paralela pa sam uskocio u ovu temu.

[isvara]

e jebi ga...

nisam znao da su već kupljene

sve ĹĄto je preko 200 litara spada u ovu temu

[DSV]

Evo proračuna..

[grga-osijek]

Jbt DSV meni se digao tlak na pola izračuna i odmah zazvao u mislima Dona.
Svaka ti matematičarka-fizičarka i pivarka dala. Živio , glup sam ja za to.

[kranja]

Skidam kapu DSV!!!!! Još mi treba neki zaključak jer meni je teško!
Ako dobro shvaćam brzina bi bila oko 2 m/s uz protok od 557 l/h.
Kako to djeluje na pumpe, jel ih se previše opterećuje, da li ić na veći profil 14-16mm? Brzine ispadnu neznatno manje, protok puno veci (ako sam dobro upogonio tablicu)!

Sa 10 mm to su cca dvije izmjene sladovine kroz filter MLT-a. Je to dovoljno?

[DSV]

Kaj se tiče proračuna to funkcionira ovak:
1. Upisat parametre gustoće i viskoznosti. Znači gustoća je OG*1000, a viskoznost oko 0,0015 za "rjeđe" i oko 0,0025 za gušće..
2. Upisati vanjski promjer i debljinu stijenke cijevi (ili unutarnji promjer u polje niĹže), te duljinu cijevi.
3. Ako je Rejnolds veći od 4000, dalje u proračun. Ako nije, imamo laminarno strujanje - to i nije dobro za izmjenu topline.
4. Hrapavost površine (kao i kinematička viskoznost) je "best guess", za inox vučene cijevi bi to moglo bit to (ostavit kak je).
5.Swamee–Jain se inače koristi, a Serghides je nešto precizniji...
6. Manometarska visina - upisati kolika je razlika između izlaza pumpe i najviše točke tlačnog cjevoovda.
7. Lokalni gubici - U polje DN1 upisati promjer cjevarije do i od spirale. U tablici upisati broj koljena, T-komada,..
8. Karakteristika pumpe - u primjeru je karakteristika Roverice (iako to nije karakteristika već samo krajnje točke). Tu bi trebalo fitat karakteristiku pumpe koju ozbiljni proizvođači najčešće imaju u obliku grafa.. Ja sam ovdje fitao karakteristiku h-Q (karakteristika se inače daje kao zavisnost Q - h). Jednadžbu ubaciti u donje polje (u primjeru su to E115 i E116).
10. U crveno polje upisat inicijalnu vrijednost protoka. Proračunava se pad tlaka i po fitanoj jednadžbi novi protok. Nova inicijalna vrijednost nek bude aritmetička sredina prve inicijalne vrijednosti i dobivene vrijednosti protoka. Kad se razlika inicijalne i dobivene vrijednosti protoka približe (dovoljno je 0,01 m3/h) to je to.

E da, bolje bi bilo stavit npr. 12 mm cijev... ja imam 12 mm Cu (ne 10 mm). I mislim da ti je 16 m i previše - al šta ja znam. Mislim da je moja 14 m... sve sam zaboravio od kad sam počo kuvat

[DSV]

Skidam kapu DSV!!!!! Još mi treba neki zaključak jer meni je teško!
Ako dobro shvaćam brzina bi bila oko 2 m/s uz protok od 557 l/h.
Kako to djeluje na pumpe, jel ih se previše opterećuje, da li ić na veći profil 14-16mm? Brzine ispadnu neznatno manje, protok puno veci (ako sam dobro upogonio tablicu)!

Sa 10 mm to su cca dvije izmjene sladovine kroz filter MLT-a. Je to dovoljno?

Pumpa ne bi trebala imat problema s manjim protokom. Njoj je svejedno imao ti široku cijev visine 18 m (linijski otpor zanemariv, manometarska visina velika) ili dugačku usku cijev postavljenu na razini pumpe (velik linijski otpor, mala manometarska visina). Pad tlaka je pad tlaka.

Broj izmjena igra ulogu ako imaš velike toplinske gubitke u sustavu, pa veći protok znači veći dotok topline u MLT. Ovdje igra toplinska izolacija HLT-a.

Veći protok omogućuje i bolju kontrolu uzlazne infuzije. U tom slučaju veći protok omogućuje brže postizanje nove temperature, što je bitno kod npr. protein resta. Uvjet za to je i adekvatna snaga grijanja vode u HLT-u. Ako je HLT od 350 l - brza promjena temerature u takvom HLT-u za naše uvjete realno nije moguća, pa tako niti dobra uzlazna infuzija. Dakle - HLT treba izvesti za ono što bi i trebao raditi - osiguravati dobru izmjenu topline, a to znači što manji toplinski kapacitet (volumen vode) i adekvatna snaga grijala. Vodu za ispiranje bolje je pripremiti zasebno - ako želimo imati mogućnost za različite temperaturne profile ukomljavanja.

Sve to vrijedi pod pretpostavkom da usko grlo procesa nije protok kroz filtarski sloj samljevenog slada. Centrifugalne pumpe u načelu nisu samousisne, a to čak nije ni poželjno jer može uzrokovati kompaktiranje filtarskog sloja. Znači treba osigurati dobar dotok u pumpu - tu igra promjer MLT-a, karakteristike sita, slada...